Adresa: Moskovski Kremlj, između kula Blagovijesti i Borovitske
Datum izrade: 1491. godine
Visina tornja: 34 m.
Koordinate: 55 ° 45'12,5 "N 37 ° 37'10,5" E
Sadržaj:
Pripovijetka
Moskovski Kremlj potkraj 15. stoljeća nadopunio se još jednim tornjem, koji mnogi smatraju gotovo jednim od prvih. 1491. godine završeni su radovi na izgradnji kule, koja je kasnije postala Senat.
Izgradnju je nadzirao vješti arhitekt toga vremena Pietro Antonio Solari, koji je posebno stigao iz Italije. Općenito, sudbina ovog čovjeka, kojeg su u drevnim rukopisima nazivali Pyotr Fryazin, usko je isprepletena s gradnjom arhitektonskog kompleksa Kremlja. Na poseban poziv ruskih veleposlanika, Solari je krenuo na putovanje u Rusiju i već se 1490. pojavio u Moskvi.
Osim Senata, Fryazin je aktivno sudjelovao u izgradnji nekoliko drugih kula i Pročelne komore. Solari je poznat i po svojim monumentalnim vjerskim objektima u Milanu. Bio je nasljedni arhitekt, a poznato je da mu je otac u domovini uvijek pomagao prilikom izvođenja radova.
Zgrada je zauzimala samo središte istočnog zida i po svojoj je strukturi bila vrlo slična kulama Nabatnaya, Armory i Commandant. Unatoč tome, smatra se jednim od prvih tornjeva Moskovskog Kremlja.
Ali ova je zgrada igrala prilično ne političku ulogu, kao što bi se moglo pomisliti, sudeći prema imenu. Tadašnja je Moskva trebala zaštitu od neprijatelja i od dana izgradnje bila je vojna struktura. Toranj je imao zadatak da brani Kremlj u smjeru Crvenog trga.
1682. godine, naime te godine, započeo je jedan od najznačajnijih radova na modernizaciji cijelog Kremlja, dovršen je Senatski toranj. Iznad njegove baze, gdje su stvoreni mashikuli (posebne puškarnice, stvorene uglavnom za granatiranje neprijatelja koji napreduje odozgo) s parapetom, vješto je podignut šator od kamena s četiri ruba. Završio je s malom četvorkom, dodatno ukrašenom pozlaćenom lopaticom.
Nakon završetka svih dijelova tornja, njegova je visina počela iznositi 34,3 metra, ali više poboljšanja ovog tipa nije izvršeno na zgradi i zbog toga je od 17. stoljeća do danas njegov izgled ostao nepromijenjen... Što se tiče unutarnje arhitekture zgrade, kula ima tri razine s prostorijama kvadratnog oblika. Senatski toranj, međutim, kao i cijeli Kremlj, smatra se značajnim arhitektonskim spomenikom.
Mauzolej V.I. Lenjin na pozadini senatske kule
Zanimljivo je da u početku kula nije imala ime, što je bilo pomalo čudno. Tek nakon što je ruski arhitekt Kazakov izgradio zgradu senata Kremlja, Senatski toranj je dobio svoje ime, koje postoji i danas.
Senatska kula u 20. stoljeću
1917. Rusija je bila šokirana iznenadnim izbijanjem revolucije. Međutim, boljševici praktički nisu dodirnuli toranj - a nakon dolaska na vlast pretrpio je minimalne promjene. Odmah godinu dana nakon revolucije, na zidu Senatske kule obješena je spomen ploča (kao što ste mogli pretpostaviti, u čast godišnjice boljševičke revolucije u Rusiji). Međutim, nakon restauracije 1950. godine, daska je uklonjena i postavljena u Muzej revolucije.
Na zidovima ove kule arhitekt A.V. Shchusev je sagradio poznati Mauzolej u kojem počiva "vođa svjetskog proletarijata". Taj se događaj dogodio 1930.
Pogled na kulu s Crvenog trga
1948. od tornja je napravljen poseban prolaz koji je vodio do Mauzoleja. Stvaranje ovog tajnog prolaza slijedilo je jedan cilj - tako da je sovjetska vlada imala priliku slobodno doći do tribina koje su se koristile za nastupe na povorkama i sve vrste proslava. Koristeći ovaj odlomak, članovi Centralnog komiteta CPSU mogli su tamo doći bez odlaska na Crveni trg.
